5 Decanterovih medalja zagorskim vinima / Davor Butković
svibanj 23, 2016
7. Međunarodni zagrebački festival vina i kulinarstva
svibanj 23, 2016

Biodinamički vinar koji bi od Zagorja želio napraviti Istru (D. Butković)

U Hrvatskom zagorju napokon su se počela prozvoditi vrlo dobra vina.
Mogu li Zagorci krenuti istarskim putem?

Stvarno mislim da bi Hrvatsko zagorje moglo funkcionirati kao Istra, maštao je Tomislav Bolfan dok smo u restoranu njegova peterosobnog hotela na Vinskom vrhu, s fantastičnim pogledom na brda, šume i vinograde na sve četiri strane svijeta, pili nagrađeni Libertin Sauvignon iz 2009. godine i raspravljali o vinarskim i turističkim potencijalima tog pitoresknog i zapuštenog dijela Hrvatske.

Dva vina Tomislava Bolfana, rizling iz kasne berbe iz 2008. i sauvignon iz 2009. godine, osvojila su brončane medalje na Decanterovu svjetskom prvenstvu 2010. (službeni popis nagrada bit će objavljen u utorak 18. svibnja). Bolfanov rajnski rizling iz regularne berbe 2008. dobio je, pak, srebrnu medalju na natjecanju u Bruxellesu.

Hrvatska su vina unatrag pet godina osvojila niz Decanterovih medalja, od toga petnaestak zlatnih, kao i bezbroj drugih međunarodnih priznanja, no Bolfanov uspjeh vrijedi istaknuti zbog dva razloga:
  • Prvo, radi se o novoj vinariji, koja se na tržištu ozbiljnije pojavila tek s berbama iz 2007. godine, da bi se već s vinima iz 2008. godine izborila za ugledne nagrade.
  • Drugo, riječ je o prvim suhim vinima iz Hrvatskog zagorja koja su osvojila relevantna međunarodna priznanja.
Suha vina iz Zagorja
Naime, najtrofejniji hrvatski vinar, Zagorac Boris Drenški, proizvodi isključivo predikatna vina.

Bolfanova vina prva su zagorska suha vina koja su ušla u viši kvalitativni rang. Utoliko Bolfan uistinu može postati predvodnik prvog ozbiljnijeg razvojnog ciklusa zagorskog vinarstva, koje je danas, usprkos velikom broju registriranih proizvođača, u nacionalnim okvirima beznačajno. Tomislav Bolfan rođen je 1962. u Zagrebu, u Vrapču, gdje je pohađao osnovnu školu. Poslije srednje škole upisao je Višu tehničku, pa je postao inženjer elektrotehnike. Pretkraj osamdesetih otvorio je privatnu firmu, koja je uskoro prerasla u veće poduzeće. Danas je vlasnik Ellaba, trgovine električnom i elektroničkom opremom.

Rizlinški konvertit
Bolfan se za vina zainteresirao početkom devedesetih, kada je krenuo obilaziti vinske sajmove i vinske regije. Ističe da je na njegovu strast prema vinu utjecao i časopis Svijet u čaši, čiji je pretplatnik od prvoga broja.

Tomislav Bolfan petnaestak je godina razmišljao o ulasku u vinski biznis. Odlučio se 2006. godine, kada je na vinskom sajmu u Bedekovčini doznao da se prodaje imanje iznad sela Hrašćina: to su imanje posjedovali jedna Zagorka i njen suprug Nijemac. Gospodin je umro igrajući tenis, pa je gospođa odlučila da se više ne može brinuti o vinogradu koji je već imao 35 tisuća čokota, uglavnom rajnskog rizlinga.

Bolfan je uskoro kupio uistinu izvanredno pozicionirane vinograde, ukupno dvadeset hektara. Posadio je i niz drugih sorti, od sauvignona do crnog pinota, no sada priznaje da je postao rizlinški konvertit: "Fascinira me ta sorta, osobito njen razvoj u boci", kaže Bolfan, koji u posljednje vrijeme posjećuje njemačku pokrajinu Rheingau.

Bolfanovi vinogradi izgledaju upravo uzorno, kao vinogradi rizlinga u Njemačkoj ili Austriji. Vinski podrum ne ostavlja dojam svemirskog broda, ali je sasvim korektan, a hotel s individualno uređenim sobama, i s vrlo ambicioznim kuharom (osobito za kriterije zagorskog ugostiteljstva), uživa u prednosti svog položaja na samom vrhu brda, s kojeg se katkad vidi i do tridesetak kilometara uokolo.

Biodinamički pristup
Tomislav Bolfan veliki je fan biodinamičkog pristupa vinu. "Smatram da biodinamičkim metodama u vinogradu možemo postići zdraviji plod, koji onda, prirodno, daje bolje i uravnoteženije vino".

Bolfan pažljivo čita proroke biodinamičkih načela, poput kontroverznog francuskog vinara Nicolasa Jolya, a već sada primjenjuje neke od biodinamičkih načela poput pretakanja i buteljiranja vina s obzirom na Mjesečeve mijene.

Postupci koje koristi u vinogradu maksimalno su prirodni: "Na Vinskom vrhu ne postoji umjetno gnojivo. Zemlju dohranjujemo isključivo prirodnim kompostom. Nadalje, ne upotrebljavamo herbicide, nego, naprosto, okopavamo vinograde. Nadalje, u našim se vinogradima grožđe tretira homeopatskim pripravcima, poput sušene mješavine raznih trava i lišća (preslica, kamilica, koprive) "

Vinski turizam
Bolfan je nedavno podnio zahtjev za etiketu ekoproizvoda. Nada se da će ekocertifikat dobiti za dvije godine. Bolfanov "prirodni" pristup ne manifestira se samo kroz vinarstvo.

Preko puta hotela zasađen je vrt koji se, dijelom, temelji na starim sjemenima povrća: većina hrane u Bolfanovu restoranu, naravno, kada je sezona, dolazi iz tog vrta.
Bolfan se, nadalje, s nekoliko lokalnih farmera dogovorio o uzgoju svinja: oni će, za potrebe njegova hotela i restorana, uzgajati turopoljske svinje, staru pasminu koja je, navodno, predak crne slavonske svinje. Svinje će, naravno, rasti u slobodnom uzgoju.

Bolfan, posve je jasno, želi stvoriti zaokruženi vinsko-turistički projekt, koji bi, dugoročno govoreći, trebao postati vrlo isplativ, dok bi, kratkoročno govoreći, mogao funkcionirati kao zamašnjak u vinskom i turističkom razvoju Hrvatskog zagorja.

U idućem koraku ova bi se zagorska vinarija trebala fokusirati prema specifičnim okusima i aromama i prema većoj osobnosti pojedinih vina: u tome se, uostalom, izvrsna vina razlikuju od dobrih vina.
Da bi se opća razina proizvodnje vina u Zagorju unaprijedila, potrebno je stvoriti adekvatnu infrastrukturu, koju su Istrani napravili kroz Vinistru, kao i kroz IQ (Istrian quality).
No, iznimno je važno da su se i u Zagorju napokon počela proizvoditi vrlo dobra vina i da ljudi koji stoje iza tih vina točno znaju što rade i zašto to rade.

Zajedno do boljih vina
Bolfan predlaže da se osnuje zagorska udruga profesionalnih proizvođača vina, ali i sajam vina sjeverozapadne Hrvatske, koji bi obuhvaćao vinare s Plješivice, iz Međimurja, iz Zagorja i iz Zeline. “Radi se o sličnom sortimentu, sličnim klimatskim uvjetima, kao i o relativnoj teritorijalnoj povezanosti”, kaže Bolfan. Izložba vina sjeverozapadne Hrvatske trebala bi se svake godine održavati u drugom subregionalnom centru: jedne godine u Jastrebarskom, pa u Zelini, Krapini i u Varaždinu.

Osmerac s Vinskog vrha
Tomislav Bolfan proizvodi oko sto tisuća butelja u nekoliko linija: od najjeftinijih koja se prodaju u velikim formatima, preko srednjih i viših srednjih (Libertin i Primus), do linije Paidia, koja obuhvaća kasne berbe. Vinarija zapošljava osam ljudi: za proizvodnju vina odgovorni su mladi enolog Luka Košćek i “enolog-savjetnik” Andrej Rebernik iz Ptuja, koji je Košćekov mentor. Bolfanova su vina tehnički besprijekorna, čista, izbalansirana i stilski relativno precizno definirana.

Izvor: www.jutarnji.hr
Autor: Davor Butković

Branimir Puškadija

Upravitelj vinarije
Tel: +385 (0)99 7031 797
Mail: Branimir Puškadija